Mentalno zdravlje
Smjernice za roditelje o mentalnom zdravlju djece i adolescenata
Dragi roditelji,
adolescencija je razvojni period između djetinjstva i odrasle dobi, karakteriziran s više bioloških, psiholoških, fizioloških i društvenih promjena od bilo kojeg razdoblja razvoja. Najvažniji okviri u kojima se odvija razvoj adolescencije je obitelj, škola i vršnjački odnosi.
Razvojni ishodi koji se očekuju nakon završetka adolescencije su:
Postignuće – usmjereni su na vlastiti uspjeh, u akademskom smislu, socijalnim odnosima i drugim područjima života
Autonomija – samostalnost
Identitet - stvaraju sliku o tome tko su oni zapravo
Intimnost – stvaranje bliskih prijateljskih i partnerskih odnosa
Psihosocijalna prilagodba – prilagodba socijalnim i kulturnim pravilima i normama, osjećaj za dobro i loše, uključuje moralnost
Seksualnost
Tijekom odrastanja dolazi do promjena u obiteljskim odnosima zbog čestih sukoba koji su posljedica stvaranja autonomije i identiteta. Stoga je važno postavljati jasne ciljeve i zahtjeve adolescentu i omogućiti veću odgovornost i suodlučivanje unutar obitelji. Stvaranju kvalitetnih vršnjačkih odnosa doprinosi način na koji se stvara odnos bliskosti s roditeljima i o osobinama ličnosti adolescenta. Vršnjački odnosi pomažu adolescentima u zadovoljavanju potreba za bliskošću, uče o sebi i drugima.
Naša uloga je poticanje učenika i učenica, davanja prilika i priznanja za njihov rad, stvaranje povezanosti sa školom i pozitivno okruženje u kojem se osjećaju sigurno gdje mogu ostvariti svoje potencijale. Uz akademska postignuća stvaramo prilike za učenje socijalnih i komunikacijskih vještina, emocionalnu pismenost i rad na sebi.
Zbog brojnih promjena i razvojnih zadaća koje se u adolescenciji događaju, često se u upravo u ovom periodu razvijaju različite poteškoće u psihosocijalnom funkcioniranju. Osim toga mladi često nose nevidljive terete kao što su brige, emocionalni problemi, strahovi, zlostavljanja, razne poteškoće u obitelji, prve veze, problemi s učenjem, problemi prilagodbe i drugo. Tada dolazi do problema mentalnog zdravlja koje je jednako važno kao i fizičko zdravlje. Važno je da zajedno pružimo učenicima podršku. Dodatni savjeti nalaze se u brošuri Očuvanje mentalnog zdravlja djece i adolescenata. Na našoj web stranici su priložene i adrese za stručnu psihološku pomoć u slučaju potrebe.
Suzana Ribarić, prof., izvrsna savjetnica
POPIS USTANOVA ZA PSIHOLOŠKU POMOĆ
Kome se možete obratiti?
Radna bilježnica “Mentalno zdravlje“
Izradila učenica Bea Krajnik za predmet Zdravstvena njega - zaštita mentalnog zdravlja
USAMLJENOST
Svi imamo potrebu za pripadanjem i emocionalnom interakcijom s drugima. Ponekad je ta potreba toliko jaka da zaboravimo na sebe, svoje želje i potrebe nastojeći zadovoljiti druge kako ne bismo izgubili prijatelja ili grupu kojoj želimo pripadati. Danas mladi u zamjenu za stvarni odnos koriste društvene mreže koje još više stvaraju usamljenost.
Postoje dva problema koja su slična i sve češća u adolescentskoj populaciji, a to su izoliranost i usamljenost.
Izoliranost nastaje kada se osoba sama ili ju okolina isključuje iz socijalne interakcije. Brojni su čimbenici koji dovode do izolacije, a neki od njih su:
siromaštvo,
zlostavljanje,
poteškoće u mentalnom zdravlju,
poteškoće u razvoju,
obiteljski problemi
loše socijalne vještine
nova škola
promjena mjesta stanovanja i drugo.
Izoliranost može biti uvod u usamljenost i obrnuto.
Usamljenost je emocionalno stanje koje karakterizira osjećaj praznine bez obzira na broj socijalnih kontakata i osjećaj odvojenosti od drugih. Osjećaj usamljenosti je prirodan i često se javlja u različitim fazama života. Biti usamljen ne znači da si slab/a već samo da si osoba s osjećajima kao i svi drugi.
Postoje različiti oblici usamljenosti.
Emocionalna usamljenost se pojavljuje kad se ne osjećamo povezano s bliskom osobama. Javlja se kad prekinemo prijateljstvo ili partnersku vezu.
Otuđena usamljenost je javlja kada se pojedinac osjeća u društvu izolirano i neshvaćeno.
Usamljenost zbog korištenja digitalnih tehnologija javlja se kod prekomjernog korištenja interneta koji ne može zamijeniti osobni kontakt.
Usamljenost zbog preseljenja javlja se kod promjene okoline najčešće prelaskom u drugi grad zbog odlaska u srednju školu ili na fakultet.
Izolirana usamljenost se javila za vrijeme i poslije pandemije uzrokovane Covidom.
Svatko od nas prepoznaje kad smo nekom rezerva, kad nas netko iznenada isključuje i ne druži se s nama, kad imamo osjećaj da puno ulažemo u odnos, a s druge strane je šutnja. U takvim situacijama treba reagirati i raspraviti s drugom osobom o čemu se radi.
Učenici/ce se u razredu i u školi trebaju dobro osjećati. Dobrom osjećaju doprinosi međusobno razumijevanje, tolerancija i uvažavanje različitosti i tuđeg mišljenja. A to je i prvi korak za stvaranje prijateljstva, povezanosti i osnova za dobro mentalno zdravlje.
Zdravi mehanizmi nošenja s usamljenosti
Pokrenite se i uključite u nove aktivnosti: gluma, sviranje instrumenta, pjevanje, sport, debate, razne kvizove i drugo.
Radite na sebi i svom samopouzdanju.
Učite socijalne i komunikacijske vještine.
Koristite što manje mobitel.
Družite se s prijateljima i obitelji.
Upoznajte nove ljude.
Razgovarajte s nastavnicima i nastavnicama.
Kako se suočiti s usamljenosti?
Potrebno je prepoznati kada je usamljenost postala opterećenje i kada je vrijeme potražiti pomoć od drugih. To mogu biti prijatelji, obitelj, nastavnici i stručnjaci za mentalno zdravlje. Otvoreni razgovor omogućuje stvaranje interakcije s drugima.
BUDITE HRABRI I OTVORENO RAZGOVARAJTE O SVOJIM OSJEĆAJIMA
Pogledajte i kontakte ustanova na stranici škole koje pružaju podršku mentalnom zdravlju.
Suzana Ribarić, prof.
Briga o sebi
Svi se ponekad osjećamo zabrinuto, pod stresom ili potišteno. Na to mogu utjecati naša obiteljska situacija, odnosi s prijateljima i u školi ili događaji iz okoline. Prekomjerno pasivno korištenje društvenih mreža bez druženja licem u lice može dovesti do razvijanja osjećaja zavisti, osjećaja da nismo dovoljno dobri te manjeg zadovoljstva vlastitim životom.
Briga o sebi odnosi se na ono što možemo učiniti da se osjećamo bolje. Na taj način brinemo o vlastitom mentalnom zdravlju i dobrobiti.
Svačiji će pristup brizi o sebi izgledati drugačije. Ono što vama odgovara možda neće biti dobro za druge. Postoji mnogo različitih strategija brige o sebi pa ih možete isprobavati dok ne pronađete nešto što vam odgovara.
U tekstu (niže priložene poveznice) se nalaze prijedlozi aktivnosti koje možete izabrati i napraviti vlastiti plan brige o sebi kako biste podržali svoje mentalno i fizičko zdravlje.
NA KRAJU RAZMISLI O SEBI I ODGOVORI:
Što me najviše brine?
Pogledajte gore navedene savjete za samonjegu. Kojih pet možeš pokušati?
Jesu li moje aktivnosti uravnotežene?
S kim možeš razgovarati ako ti je teško?
Hoće li išta stati na put izabranim aktivnostima?
Suzana Ribarić, prof., izvrsna savjetnica
Zahvalnost
Zahvalnost možemo promatrati iz raznih kuteva. Možemo biti zahvalni što smo se rodili, na brižnim roditeljima, ustrajnim profesorima, dobrim prijateljima i partnerima.
Pri tome ne smijemo zaboraviti ni naš okoliš. Zahvaljujemo mu što imamo svoj komadić planeta čuvanjem za buduće generacije.
Često ne izražavamo zahvalnost nego mislimo da se sve što imamo i dobijemo podrazumijeva samo po sebi.
U današnjem brzom načinu života posebno je važno izgraditi dobre odnose s drugim ljudima, a most prema tome je izražavanje zahvalnosti za sve zajedničke trenutke.
Osjećaj zahvalnosti koji imamo prema svemu što nam se u životu događa ne samo da daje našem životu smisao nego djeluje pozitivno i na naše mentalno zdravlje.
Zato zahvalimo osmijehom, riječju hvala, pljeskom ili nekom kreativnom gestom na podršci, prijateljstvu, komplimentu i svim onim sitnim, a tako velikim stvarima i trenucima koje nam je netko podario, a mi smo ih uzeli zdravo za gotovo.
Suzana Ribarić, prof., savjetnica
Svjetski dan mentalnog zdravlja
Obilježimo Svjetski dan mentalnog zdravlja 10.10.2022.
Tema ovogodišnjeg Dana mentalnog zdravlja je: Neka mentalno zdravlje i dobrobit za sve bude naš prioritet.
Mladi imaju brojne psihičke probleme o kojima šute jer se boje o tome javno govoriti i misle da su sami u tome. Stigma, mitovi o mentalnom zdravlju i diskriminacija i dalje predstavljaju prepreku društvenoj uključenosti, preventivnim intervencijama i pristupu pravoj skrbi.
Važno je da svi povećamo svijest o tome kako svaka mlada osoba ima pravo na podršku, zaštitu, skrb i brigu za mentalno zdravlje. Svjetski dan mentalnog zdravlja prilika je da to zajednički učinimo. Želimo svijet u kojem se mentalno zdravlje cijeni, promiče i štiti; gdje svatko ima jednaku priliku uživati u mentalnom zdravlju i ostvarivati svoja ljudska prava i gdje svatko može dobiti podršku i zdravstvenu njegu mentalnog zdravlja koja mu je potrebna.
Ovo je prilika za sve ljude s mentalnim zdravstvenim problemima, učenike, roditelje, nastavnike, zdravstvene radnike, zagovornike, vlade, i druge dionike da se okupe kako bi prepoznali napredak u ovom području i glasno rekli što trebamo učiniti kako bismo osigurali da mentalno zdravlje i dobrobit postanu globalni prioritet za sve.
Suzana Ribarić, prof.
Mia Dimšić
uputila je poruku vezanu za obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja
Mentalno zdravlje
prioritet
Antea Lukačić
Suradnja s Klinikom za psihijatriju Vrapče
Svjetski dan mentalnog zdravlja
10.10.2022.
Pružimo djeci podršku
Rat i vijesti iz Ukrajine nisu ostavili praktički nijednog građanina Republike Hrvatske ravnodušnim.
Vrlo je vjerojatno da će djeca i mladi biti izloženi medijima te raznim informacijama na društvenim mrežama koje neće uvijek biti vjerodostojne ili primjerene njihovoj dobi. To može izazvati širok raspon emocija, od osjećaja nesigurnosti, tjeskobe, straha za živote voljenih osoba, do mržnje. Inače, ali pogotovo u ovim izazovnim vremenima, trebamo pomoći djeci u školama razumjeti informacije koje ih okružuju, ali i stvoriti siguran prostor za pitanja i izražavanje emocija, kao i prilike za solidarnost i pomoć.
U suradnji s Hrvatskom psihološkom komorom dogovorene su i telefonske linije i adresa elektroničke pošte za pružanje savjeta i stručnu psihološku pomoć mladima
Kontakt:
091 907 4133
091 900 5577
091 511 6951
091 947 8762
e-mail:
mladihr@psiholoska-komora.hr
Telefonske linije dostupne su od ponedjeljka do petka u vremenu od 12 do 18 sati.
Obavijest Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom vezano uz izradu priručnika pod nazivom
„Rat kroz oči djeteta-Crtice stručnjaka mentalnog zdravlja za roditelje i druge koji brinu o najranjivijima“.
Prva psihološka pomoć zbog COVID-19
Drage učenice i učenici,
pandemija korona virusom utječe na sve ljude i zahtjeva snagu za prilagodbom. Nesigurnost se kod nekih povećala i pojavom potresa. Svatko od nas ima mehanizme suočavanja za nošenje sa stresnim situacijama. Navedene su upute za samopomoć kako bi se lakše nosili s izazovima koji su pred nama.
Želimo vam poručiti: NISTE SAMI. TU SMO ZA VAS.
Budite informirani ali izbjegavajte pretjeranu izloženost sadržajima vezanim za pandemiju.
Brinite o svom tijelu i potrebama.
Budite prisutni ovdje i sada. Ne razmišljajte o onome što je bilo i što će biti.
Ne zaključujte na temelju uzburkanih emocija i pretpostavki nego na temelju činjenica.
Budite povezani s drugima putem društvenih mreža.
Nastojte biti ljubazni, suosjećajni i pristojni.
Prepoznajte i izrazite svoje emocije i podijelite ih s drugima.
Održavajte svoju dnevnu rutinu, napravite raspored svakodnevnih obaveza i vrijeme za opuštanje.
Ako se ne možete nositi s preplavljujućim emocijama ili ne možete funkcionirati obratite se roditeljima, nastavnicama ili potražite stručnu pomoć.
Pogledajte i ostale sadržaje na web-u koji će vam pomoći.
Kome se obratiti za stručnu pomoć?
Centar za mentalno zdravlje mladih
bez uputnice
Heinzelova ul. 62 a
telefon: 01 6468 333
e-mail: info@czm.hr
Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba
Đorđićeva ul. 26
telefon 01 3457 518,
e-mail: info@poliklinika-djeca.hr
Centar za krizna stanja i prevenciju suicida
bez uputnice
Kišpatićeva 12
telefon: 01 2376 470 (0-24 sata)
Ambulanta u Domu zdravlja Zagreb-zapad
Prilaz baruna Filipovića 11
telefon: 01 4862 503
Suzana Ribarić, prof., savjetnica
Kalendar mentalnog zdravlja
Škola predstavlja glavnu obvezu svakog učenika, a dinamika tijekom nastavne godine zasigurno donosi određenu količinu stresa. Određenim aktivnostima može se umanjiti stres i s uspjehom završiti nastavnu godinu. U ljetnim mjesecima važno je ostati aktivan, baviti se sportom, čitati, družiti se, zdravo se hraniti, relaksirati i kvalitetno spavati. Što raditi i kako očuvati mentalno zdravlje kroz školsku godinu, pogledajte u kalendaru koji je izradio naš učenik Filip Zorc.
Očuvaj svoje zdravlje, ono je najvrjednije što imaš!
Učenje je puno lakše kada za njega imamo unutarnji poriv i želju. Stručnjaci kažu da se to zove motivacija. Možemo li biti motivirani za učenje?
Na sljedećim poveznicama možete pronaći materijale koji vam mogu pomoći u otkrivanju vlastitih potreba, koncentraciji i motivaciji za učenjem.
Kako napraviti dobar plan učenja?
U trenutnim okolnostima pandemije, nastava i brojne druge aktivnosti odvijaju se virtualno i od kuće. Školske obaveze sada zahtijevaju od tebe puno više planiranja, predanosti i (samo)organizacije. Kako bi se što uspješnije nosio/la s novonastalim izazovima, važno je dobro planirati vlastito učenje i izvršavanje školskih zadataka. Stručnjaci kažu da je planiranje važno jer usmjerava naše ponašanje i pruža nam osjećaj sreće kad postignemo cilj.
"Cilj bez plana ostaje samo želja"- Mali princ, Antoine de Saint-Exupery
Odgojno savjetovalište - Centar za rehabilitaciju ERF-a
Jesu li pandemija i potres otvorili vrata u dugo sakrivano područje mentalnog zdravlja?
I ova školska godina zahtijevala je od učenika i nastavnika prilagodbu i strpljenje. Svaki drugi tjedan radili smo online nastavu. Neki su od nas prirodno, prema svojem temperamentu, bili senzibilniji, skloniji tjeskobi ili emocionalniji. Neki su se disciplinirali i zadržali hladnu logiku onda kad to većini nije polazilo za rukom. Opet se pokazalo kako učenici različito prihvaćaju i snalaze se ovoj situaciji pa je nekima više odgovarala online nastava dok su drugi, koji imaju više problema sa samokontrolom, zazivali nastavu u školi. Imali smo dane samoizolacije i iščekivanja hoće li se razviti bolest.
Naši oboljeli učenici i nastavnici uspješno su se izliječili. Nikada do sada nije se toliko pričalo o mentalnom zdravlju, a da se istovremeno nismo sramili i osjećali drugačijima od drugih. Kao da smo dobili dozvolu da se ipak možemo osjećati ranjivo i slobodno reći „Nisam dobro“.
Učenici i učenice su se više nego ikada do sada otvorili i iznosili kako se osjećaju. Strah, stres i bol mnoge je potaknuo da progovore i iznesu svoje probleme. Osjećali su se zakinuto što ne mogu živjeti uobičajenim životom, izlaziti i družiti se. Najviše ih je pogađala potreba socijalne distance. Istovremeno su mnogi bili zabrinuti za svoje najmilije. Neki su učenici i učenice samostalno njegovali svoje oboljele roditelje. Razgovarali smo i o potresu, osjećaju neizvjesnosti i gubitku osjećaja sigurnosti i kontrole nad životom. Raspravljali smo o svemu što nas okružuje i muči i kako prevladati nastale teškoće . Uza sve navedeno pričali smo o odrastanju, slici o sebi, samopouzdanju, emocijama, tjeskobi, vezama, prijateljstvima očekivanjima.
Razgovarali smo kako je važno imati rutinu i svakodnevno nastojati ispuniti svoje obaveze, učiti nove stvari i ne zaboraviti se opuštati na način koji nam je trenutno dozvoljen. Vidjeli smo kako se život mijenja i da nema načina na koji možemo sigurno znati kakva nas kratkoročna, a ni dugoročna budućnost, čeka. Ta spoznaja izaziva nelagodu jer nam je često teško nositi se s neizvjesnošću i nemogućnošću planiranja budućnosti, što nam nije ugodno i stvara nam dodatan stres. Što smo naučili? Naučili smo da se ljudi prilagođavaju na nove situacije, da umjereni optimizam pomaže , da treba zadržati maksimalni kontinuitet u svemu što nam je prije bila svakodnevica. Naučili smo osmisliti nove aktivnosti, biti strpljivi kad nam ne ide i najvažnije od svega, biti odgovorni te se posvetiti sebi i najmilijima. Podsjetili smo se da promislimo o našim neprimjerenim reakcijama i da brinemo o tijelu i duhu. I ponovo za kraj, ok je ne biti dobro i ok je potražiti stručnu pomoć.
Suzana Ribarić, prof., savjetnica
