Knjižnica
Katalog knjižnice Škole za medicinske sestre Vrapče
Radno vrijeme knjižnice:
Pon: 8:30-14:30 h
Uto: 9:30 – 15:30 h
Sri: 10:00 – 16:00 h
Čet: 8:30 – 14:30 h
Pet: 9:30 – 15:30 h
Knjižničar: Mislav Čaljkušić, mag. bibliotekarstva
Kontakt: mislav.caljkusic@skole.hr
Kalendar događanja u ožujku 2024.
Časopis “Vrapčići“
Izašao je prvi broj časopisa učenika Škole za medicinske sestre Vrapče “Vrapčići”
Uskrs
Uskrs je najstariji i najveći kršćanski blagdan. Taj dan kršćani slave spomen na Kristovo uskrsnuće. Isus Krist nakon muke i smrti na križu uskrsava (tjelesno oživljava) nakon tri dana provedenih u grobu.
Događaj uskrsa temelj je kršćanske vjere, jer kao što kaže sveti Pavao: „Ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vjera vaša“ (1 Kor 15:17). Prema kršćanskoj vjeri Krist je vazmeni ili pashalni Jaganjac Novoga saveza, koji je žrtvovan na križu i koji je u svojoj muci, smrti i uskrsnuću pobijedio smrt i zlo te tako donio svijetu (čovjeku) spasenje. Kao što je židovska Pasha liturgijsko sjećanje na izbavljenje izabranoga naroda (Izraelaca) iz egipatskoga ropstva, tako je kršćanska proslava Uskrsa liturgijsko sjećanje na čudesno izbavljenje i spasenje čitavoga čovječanstva.
U hrvatskim krajevima Uskrs se naziva i Vazam (u kajkavskim krajevima Vuzem), na latinskom Dominica in Resurrectione Domini = Nedjelja uskrsnuća Gospodinova. Tjedan koji prethodi Uskrsu naziva se Veliki tjedan koji počinje Cvjetnicom, a završava Uskrsom. Tada sve kršćanske konfesije slave spomen na posljednje dane Kristova života, njegovu muku i smrt. Nedjelja prije Uskrsa, koja je i posljednja korizmena nedjelja, naziva se Cvjetnica (Nedjelja palmi, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica, Nedjelja muke Gospodnje).
Kršćani se tada spominju Isusovog svečanog ulaska u Jeruzalem. Taj dan liturgija je obilježena blagoslovom maslinovih i plamnih grančica (uglavnom u primorskoj hrvatskoj) te grančica bršljana, drijenka, lijeske, ljubica, vrbe (u kontinentalnoj hrvatskoj). Međutim, maslinove grančice sve su prisutnije u cijeloj Hrvatskoj. U Velikome tjednu najviše se ističe Vazmeno trodnevlje: Veliki četvrtak (sjećanje na Kristovu posljednju večeru, ustanovljenje euharistije ili svete mise), Veliki petak (dan muke Kristove), Velika subota (dan Kristova počinka u grobu). Od Velikog četvrtka do Velike subote ne zvone crkvena zvona. Ne zvoni se ni za vrijeme liturgije, a ne sviraju se ni orgulje. Veliki petak, dan Isusove smrti na križu, jedini je dan u crkvenoj godini kada se ne slavi euharistija ili sveta misa. Jednako tako na Veliki petak podrazumijeva se post i nemrs (uz Pepelnicu i Čistu srijedu jedini zapovjedani dani posta u crkvenoj godini). Post se odnosi na punoljetne osobe do 60 godina starosti, a nemrs ili bezmesni obrok obvezuje sve od 14 godine starosti. Preporuča se da se svaki petak u godini posti i nemrsi, no nije obvezujuće.
U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, da bi se od sredine II. st. počeo slaviti jedanput godišnje. Datum Uskrsa je promjenjiv odnosno svake godine slavi se drugog datuma. U prvim stoljećima u nekim krajevima Uskrs se slavio kad i židovska Pasha, odnosno 14. dan (židovskog) mjeseca nisana (dakle, bilo koji dan u tjednu), dok se u drugim mjestima slavio u nedjelju nakon Pashe. Na ekumenskom koncilu u gradu Niceji 325. godine odlučeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvoga punog mjeseca – uštapa nakon 21. ožujka. Iako i Katolička i Pravoslavna Crkva slijede nicejsku formulu za određivanje datuma Uskrsa, postoje razlike u datumima njegove proslave, a posljedica su korištenja različitih kalendara (julijanskog - pravoslavni ili gregorijanskog - katolici) te različitih metoda znanstvenog izračuna za utvrđivanje proljetne ravnodnevnice i proljetnog punog mjeseca. Tako ove 2023. godine katolici slave Uskrs 9. travnja, dok pravoslavni vjernici slave 16. travnja.
Uz Uskrs se vežu razni običaji. Najpoznatiji je svakako bojenje i poklanjanje jaja (pisanica). Taj je običaj poznat diljem Europe još od starih Germana i Slavena. Pisanice su simbol Uskrsa jer označavaju prijelaz u novi obnovljeni život čovjeka i ljudske zajednice. Ranije su se jaja bojila samo prirodnim bojama. Tako se crvena boja dobivala od cikle, broća i crvenog radiča, a smeđecrvena boja kuhanjem ljusaka luka. Crne su se pisanice (kao, primjerice, u Međimurju) bojile bobicama duda i bazge ili pak čađom. Crnosmeđa boja dobivala se od hrastove kore, a zelena boja od korijena koprive, špinata i poriluka. Početkom dvadesetog stoljeća počele su se upotrebljavati boje za tekstil te licitarske boje, a danas su vrlo rasprostranjene industrijske boje.
Riječ pisanica veže se uz glagol pisati, što, između ostalog, znači slikati. To je posebno vidljivo u istočnom kršćanstvu (pravoslavlje i grkokatoličanstvo), čiji poseban vjerski element i izričaj čine ikone (svete slike). Ikone se, naime, pišu, one se ne slikaju.
“Ispisanost motiva (počevši od slovnih zapisa) govori o tome da pisanice nisu obična jaja i da ono što je važnije od same materije jest njegova komunikacijska preobrazba, čitana u svjetlu otajstva Isusa Krista, njegove pobjede nad smrću koja je donijela obnovu života i vječni život ljudima.”
Mislav Čaljkušić, magistar bibliotekarstva
Međunarodni dan poezije
21. ožujka 2023.
“Poezija je ono što se sanja, ono što se zamišlja, ono što se želi, i ono što se često dogodi. Poezija, to je stvarnije i korisnije ime života. ”
Svjetski dan poezije službeno je uspostavljen 21. ožujka 1999. godine od strane UNESCO-a te se od tada obilježava svake godine na taj datum. Namjera i cilj ovoga dana promocija je čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije širom svijeta. UNESCO ističe kako treba dati priznanje i poticaj nacionalnim, regionalnim i internacionalnim pjesničkim nastojanjima.
Dan poezije se u svojevrsnom obliku slavi već od 1505. godine. Uglavnom se obilježavao u 15. listopada, na rođendan rimskoga pjesnika Vergilija. Sve do njegova službenog proglašenja 1999. godine, Svjetski dan poezije je naizmjenično slavljen u listopadu i studenome. Ta tradicija obilježavanja održala se do danas u mnogim zemljama.
Zanimljivo je da se datum obilježavanja Svjetskog dana poezije podudara s prvim danom proljeća, a za nas je važan jer se 21. ožujka 1913. godine u Gorskome kotaru rodio hrvatski pjesnik, esejist, pripovjedač i kritičar Ivan Goran Kovačić.
Izvori: „Pjesnici su čuđenje u svijetu“ – uz Svjetski dan pjesništva (https://www.nsk.hr/pjesnici-su-cudenje-u-svijetu-uz-svjetski-dan-pjesnistva/ ); 21. ožujak – Svjetski dan poezije (https://www.skole.hr/21-ozujak-svjetski-dan-poezije/ )
Međunarodni dan žena
8. ožujka 2023.
Međunarodni dan žena obilježava se svake godine 8. ožujka dan borbe za bolji društveni, politički i ekonomski položaj žena.
Glavni uzrok prosvjeda žena bili su loši radni uvjeti u doba industrijalizacije i ekonomske ekspanzije krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Prvi poznati štrajk, koji je bio poticaj za sve nadolazeće štrajkove, zbio se 8. ožujka 1857. godine kada su radnice tvornice tekstila u New Yorku stupile su u štrajk zahtijevajući bolje uvjete rada i veće plaće za žene. Prosvjedi žena nastavljeni narednih godina upravo 8. ožujka, a jedan od najvećih i najpoznatijih zbio se 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo New Yorkom tražeći bolje plaće, kraće radno vrijeme i pravo glasa.
Godine 1910. održana je prva međunarodna ženska konferencija u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale, gdje je ustanovljen 'Međunarodni dan žena' na prijedlog njemačke socijalistice Clare Zetkin. Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježilo je više od milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Pred početak Prvog svjetskog rata žene su širom Europe 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir. Ujedinjeni narodi su prvi put proslavili Međunarodni dan 1975. godine.
Međunarodni dan žena danas se obilježava širom svijeta, a njime se žele proslaviti društvena, ekonomska, kulturna i politička dostignuća žena, kao i ukazati na njihova prava te pozvati na akciju za jednakost i ravnopravnost. Iako je danas situacija bolja, još uvijek postoji široko rasprostranjena nejednakost u pravima i pristupu raznim uslugama (posebno u slučaju rada i zapošljavanja te kvaliteti zdravstvene skrbi).
Izvori: Danas je Međunarodni dan žena: Znate li kada je nastao i zašto se obilježava? (https://www.vecernji.hr/lifestyle/danas-je-medunarodni-dan-zena-znate-li-kada-je-nastao-i-zasto-se-obiljezava-1568700 ); 8.ožujka -Međunarodni dan žena (https://www.kzz.hr/dan-zena ); 8. ožujka - Međunarodni dan žena: Postizanje jednakosti u svijetu obilježenom bolešću COVID-19 (https://www.sabor.hr/hr/press/priopcenja/8-ozujka-medunarodni-dan-zena-postizanje-jednakosti-u-svijetu-obiljezenom-bolescu ).
Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze
24. ožujka 2023.
Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se svake godine 24. ožujka još od 1982. godine. Te se godine obilježavala stota godišnjica otkrića uzročnika tuberkuloze, kojeg je 24. ožujka 1882. godine otkrio njemački liječnik Robert Koch po kojemu je uzročnik bolesti i nazvan Kochov bacil.
Cilj je ovoga dana upoznavanje svjetske javnosti s tuberkulozom - zaraznom bolešću uzrokovanom bacilom tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis) koji napada pluća, ali se može pojaviti i u drugim organima i tkivima (plućnoj maramici, limfnim čvorovima, koži, bubrezima, mozgu, probavnom traktu, kostima i dr.). Oko 10 milijuna ljudi godišnje oboli od ove bolesti, od kojih 1.4 milijuna umre. Najviše oboljelih je iz siromašnih zemalja Afrike i jugoistočne Azije, kao i iz ranjivih zajednica poput: beskućnika, zatvorenika, izbjeglica, migranata, etničkih manjina i ovisnika o drogama. Iako se smrtnost od tuberkuloze zadnjih desetljeća uvelike smanjio, nažalost, od te bolesti i danas umiru milijuni ljudi. Čimbenici koji doprinose širenju tuberkuloze su siromaštvo, pothranjenost i loši higijenski uvjeti života.
Tuberkuloza je izlječiva zarazna bolest ako se otkrije na vrijeme i pravilno liječi. Cijepljenje se pokazuje kao najbolja primarna prevencija protiv tuberkuloze. Potrebno je na vrijeme reagirati u slučaju kada osoba dugotrajno ima suhi kašalj, konstantno nema apetita i gubi tjelesnu masu, kao i kad ima upalu pluća koja ne prolazi.
Izvori: Diljem svijeta obilježava se Svjetski dan tuberkuloze (https://www.hck.hr/novosti/diljem-svijeta-obiljezava-se-svjetski-dan-tuberkuloze/10810 ); Ljubić, Marko. Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze - 24. ožujka (https://www.zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/prevencija-zaraznih-bolesti/586 )
Svjetski dan bubrega
9. ožujka 2023.
Obilježavanjem Svjetskoga dana bubrega želi se istaknuti važnost bubrega za cjelovito zdravlje, kao i prevencija, rano otkrivanje i liječenje bubrežnih bolesti. Kampanju su pokrenuli Međunarodno nefrološko društvo (ISN) i Međunarodna federacija zaklada za bubrege (IFKF). Dan se obilježava svake godine drugoga četvrtka u ožujku.
Koliko su bubrezi važni govore činjenice da bubrezi u jednom danu pročiste oko 200 litara krvi, izlučuju iz tijela višak tekućine i otpadne tvari metabolizma, sudjeluju u velikom broju metaboličkih funkcija, poput održavanja čvrstoće kostiju i reguliranja krvnog tlaka. Zamislimo što se događa ako bubrezi ne obave svoju zadaću temeljito i na vrijeme. U tom slučaju nastaje niz zdravstvenih problema. Velik je problem što bubrežne bolesti djeluju tiho i podmuklo, jer se duže vrijeme bolest ne manifestira. Važno je znati da se početak bolesti može otkriti jednostavnom analizom krvi i mokraće. Ako se na vrijeme otkrije bolest, postoji način liječenja kojim se znatno usporava napredovanje bolesti. Studija pod nazivom “Globalno opterećenje bolešću” (2019.) pokazuje da gotovo 700 milijuna ljudi boluje od kronične bubrežne bolesti koja uzrokuje oko 1.4 milijuna smrti godišnje u svijetu. Kronična bubrežna bolest javlja se u 1 na 10 odraslih osoba diljem svijeta. U riziku od obolijevanja nalaze se osobe s dijabetesom, hipertenzijom, kardiovaskularnom bolesti te obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti. Također, obolijevanju doprinosi pretilost te prekomjerno i nekontrolirano konzumiranje nesteroidnih protuupalnih lijekova.
U slučaju kada bolest već uznapreduje te bubrezima poprilično oslabi njihova funkcija, kao rješenje se nameće transplantacija. Možemo s ponosom reći da je Hrvatska u samom vrhu europskih zemalja po broju izvršenih transplantacija bubrega. Svjetskim danom bubrega, između ostalog, želi se općenito potaknuti darivanje organa kao znaka plemenitosti i altruizma, kojim pojedinci izražavaju želju da nakon smrti daruju bilo koji dio tijela radi presađivanja, kako bi se pomoglo teškim bolesnicima.
Treba naglasiti da je prije svega najvažnija prevencija. Stoga promislimo i zapitajmo se činimo li dovoljno kako bismo održali zdravlje ovog vitalnog i za normalan život neophodnog organa. Ono što bismo mogli i trebali učiniti: manje soliti hranu, piti koju čašu vode više u danu, ne pušiti, kretati se i baviti se sportom, redovito kontrolirati krvni tlak i šećer u krvi, češće obaviti preventivnu laboratorijsku kontrolu urina.
Izvori: Ostojić Ranko. 2012. 8. ožujka - Svjetski dan bubrega (https://zdravlje.gov.hr/vijesti/8-ozujka-svjetski-dan-bubrega/475); Svjetski dan bubrega – 10. ožujka 2022. (https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/svjetski-dan-bubrega-10-ozujka-2022/)
Travanj– mjesec zdravlja
Budući da u travnju obilježavamo više dana koji se odnose na zdravlje (stavlja se naglasak na određenu bolest ili medicinsku praksu), nazvali smo taj mjesec mjesecom zdravlja. Pa tako u travnju obilježavamo sljedeće dane: Svjetski dan svjesnosti o autizmu, Svjetski dan zdravlja, Svjetski dan Parkinsonove bolesti, Svjetski dan malarije, Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, Svjetski tjedan cijepljenja.
Svake godine 2. travnja obilježava se Svjetski dan svjesnosti o autizmu (World Autism Awerness Day). Obilježavanje ovoga dana započelo je 2008. godine, kada su ga Ujedinjeni narodi uvrstili u svoj kalendar Svjetskih dana. Tim danom želi se osvijestiti i usmjeriti pažnja javnosti na poremećaj iz autističnoga spektra, na potrebe ove osjetljive skupine te na važnost poznavanja i razumijevanja prirode ovoga kompleksnog i zadnjih godinama rastućeg i učestalijeg razvojnoga poremećaja.
Svjetskim danom zdravlja, koji se obilježava svake godine 7. travnja još od 1950. godine, naglasak je stavljen na ljudsko zdravlje, a svake godine se nastoji podići svijest o određenoj aktualnoj zdravstvenoj temi (poput majčinstva, brige o djeci, mentalnog zdravlja, klimatskih promjena). Tako je, primjerice, prošle godine (2021.) tema glasila „Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta“, kojom se htjelo ukazati na potrebu i važnost iskorjenjivanja nejednakosti u zdravstvu.
Svjetski dan Parkinsonove bolesti jedan je u nizu dana kojima je cilj ukazati i upoznati javnost s određenom bolesti te problemima s kojima se oboljele osobe nose. Ovaj dan obilježava se svake godine 11. travnja (još od 1997. godine), budući da se na taj dan rodio engleski liječnik Sir James Parkinson, prvi koji je opisao ovu bolest. „Parkinsonova bolest je kronični progresivni neurodegenerativni poremećaj središnjeg živčanog sustava pri kojemu dolazi do odumiranja stanica koje izlučuju dopamin. Bolest značajno smanjuje kvalitetu života oboljele osobe i utječe na obitelj i čitavu zajednicu“ (izvor). Simptomi koji se javljaju su sljedeći: drhtanje, ukočenost tijela i mišića lica, poremećaj ravnoteže, vrtoglavica, usporenost pokreta. Ako se rano otkrije te se na vrijeme započne s liječenjem, bolest se uspijeva držati godinama pod kontrolom te se omogućava bolesnicima koliko toliko normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu. Liječenje je, naravno, praćeno uzimanjem lijekova. Stoga je svrha obilježavanja ovog dana podići svijest i prenijeti znanje o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja ove bolesti.
Svjetski dan malarije obilježava se 25. travnja. Malarija je zarazna bolest koju uzrokuje parazit Plasmodium, kojeg čovjeku prenosi komarac Anophelesa. Kad uđe u tijelo, parazit se počinje umnožavati u jetri, a nakon toga inficira crvene krvne stanice. Ako se ne liječi, bolest može uzrokovati teške zdravstvene posljedice, pa čak i smrt. Godišnje od malarije oboli više od 200 milijuna osoba, a gotovo jedna trećina ih umre od posljedica bolesti. Područje subsaharske Afrike te dijelovi Azije najviše su pogođeni ovom bolešću. Budući da bolest pogađa velik broj ljudi (najviše one iz najsiromašnijih zemalja) te zbog velike pokretljivosti ljudi (pa tako i komaraca), potrebno je upoznati ljude s ovom bolešću te djelovati preventivno.
Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu obilježava se 28. travnja. Budući da prosječna osoba 1/3 života provede na radnom mjestu, vrlo je važno radnicima osigurati prikladne radne uvjete. To se u prvom redu odnosi na očuvanje tjelesnog i psihičkog zdravlja, kao i na socijalne i organizacijske uvjete koji štite i promiču zdravlje i sigurnost. „Istraživanja pokazuju kako su dobrobiti promicanja zdravlja na radnom mjestu višestruke: povećava se dobrobit, zadovoljstvo i produktivnost djelatnika, povećava se zdravstvena svijest djelatnika, smanjuju se troškovi za tvrtku i zajednicu općenito (smanjene stope bolovanje i odlasci u prijevremenu mirovinu te apsentizam) te pridonosi očuvanju dobrog imidža tvrtke.“ (izvor)
Svjetski tjedan cijepljenja obilježava se u posljednjem tjednu mjeseca travnja. Stavlja se naglasak na promociju cijepljenja odnosno imunizacije, kojem je svrha zaštita zdravlja svih ljudi odnosno svih generacija protiv zaraznih bolesti. Imunizacijom se svake godine spasi više milijuna ljudskih života. Ljudima se pruža zaštita od bolesti poput ospica, dječje paralize, zaušnjaka, rubeole, difterije, hripavca, hepatitisa B, tetanusa; veći dio tih bolesti je opasan po život.
Svjetski dan voda - 22. ožujka
Svake godine 22. ožujka obilježava se Svjetski dan voda. Godine 1992. godine usvojena je rezolucija o obilježavanju Svjetskog dana voda na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju održanoj u Brazilu, a sam dan počinje se obilježavati od 1993. godine. Tijelo Ujedinjenih naroda UN-Water svake godine određuje temu Svjetskog dana voda vodeći računa o aktualnim i predstojećim izazovima. Ove godine tema su podzemne vode koje su često izložene onečišćenju.
Fokus Svjetskog dana voda usklađen je sa šestim ciljem UN-ove Agende 2030 za održivi razvoj (SDG 6) kojim se do 2030. godine nastoji za sve ljude osigurati pristup vodi za ljudsku potrošnju, održivo upravljanje vodama te osiguravanje higijenskih uvjeta.
Svjetskim danom voda želi se staviti naglasak na neprocjenjivu vrijednost vode kako za ljude, tako i za ostali živi svijet, odnosno prirodu općenito. Više od 2 milijarde ljudi na svijetu nema pristup sigurnoj pitkoj vodi. Porastom svjetskog stanovništva, gospodarskim razvojem, industrijom i proizvodnjom energije troši se sve više vode, a zbog klimatskih promjena voda je savkim danom onečišćenija, a opskrba vodom sve neizvjesnija. Upravo zbog toga se i želi ljude osvijestiti o važnosti pitke vode i održivog korištenja vodnih resursa.
Problem je što se pri određivanju potrošnje vodnih resursa često polazi od ekomoskih računica, dok se interes mnogih ljudi stavlja po strani. Stoga, prava vrijednost vode (što vrijedi i za mnoge druge stvari) nije njezina (tržišna) cijena, već se njezina istinska vrijednost očituje najprije u nezamjenjivosti i nopohodnosti za ljudski život. (Voda pripada svim ljudima.) Također, voda ima veliku i iznimnu vrijednost za našu kulturu, zdravstvo, obrazovanje, ekonomiju, kućanstvo te integritet našeg prirodnog okoliša. Ako zanemarimo te vrijednosti, postoji opasnost da ćemo loše gosodariti tim ograničenim, ali nezamjenjivim resursom.
Prema straživanju Eurostata iz 2019. godine Hrvatska ima najviše zaliha pitke vode po glavi stanovnika u Europskoj Uniji. UNESCO-vo izvješće o dostupnosti vode i bogatstvu izvora Hrvatsku smješta među prvih pet u Europi te među 40-ak zemalja svijeta najbogatijih vodom. Svi smo pozvani da kao pojedinci našim svakodnevnim aktivnostima i zalaganjima održavamo ovaj pozitivan trend koji je svima na korist.
Promocija šaha u školi
Drage učenice i učenici, kolegice i kolege! Ove školske godine (2021./2022.) naša školska knjižnica je u suradnji s knjižnicom Hrvatskog športskog muzeja (HŠM) pokrenula projekt "Promocija šaha u školi". Cilj projekta je upoznati i pobuditi interes učenika za šah. Projekt provodimo u svakom razredu u obliku predavanja i samog igranja šaha. Prvi dio sastoji se od kratkog uvodnog predavanja o šahu kao igri, s osvrtom na njegovu povijest te isticanjem nekoliko šahovskih velikana. Potom slijedi predstavljanje dvanaest knjiga o šahu, koje nam je knjižnica HŠM-a posudila i dala na korištenje. (Knjige će do kraja ove školske godine biti u našoj školskoj knjižnici te će ih se moći prelistavati, čitati i posuditi.) U središnjem odnosno glavnom dijelu učenici igraju šah na šahovskim pločama, pri čemu, s obzirom na njihovu razinu poznavanja igre, voditelj/predavač usmjerava igrače (pravila igre, kretanje figura, strategija...).
Nadamo se da će ovim projektom učenice i učenici ne samo upoznati šah kao igru (kao sportsku disciplinu), već da će šah postati dio njihove svakodnevice u svim svojim dimenzijama - kao igra, razonoda, nadmetanje, razvoj intelekta, vježbanje strpljenja i strateškog razmišljanja itd.).
Mislav Čaljkušić, mag. bibliotekarstva
